Predloženi porez na prekomjernu profitnu maržu: na koje bi se tvrtke odnosio?

Za vlasnika su zato važna tri pitanja: bi li njegova tvrtka bila obuhvaćena, kako bi se porez računao i koliko bi ukupno više trebalo platiti. Odgovor ne daje samo brojka dobiti iz godišnjeg izvještaja.

Je li porez već uveden?

Prema stanju provjerenom 13. listopada 2026., porez još nije uveden. Riječ je o prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dobit kojim bi se uveo porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu. Hrvatski sabor prihvatio je prijedlog u prvom čitanju 25. rujna 2026. i uputio primjedbe Vladi radi pripreme konačnog prijedloga. O konačnom prijedlogu Sabor će ponovno raspravljati i glasati, pa se tekst još može promijeniti.

Prijedlog predviđa jednokratni porez za porezno razdoblje započeto u 2026. godini. Zbog toga bi se mogao odnositi i na rezultate koje tvrtka već ostvaruje ove godine, iako zakon još nije donesen.

Hrvatski sabor: status prijedloga P. Z. br. 341 i zaključak prvog čitanja

Koje bi tvrtke trebale provjeriti svoj položaj?

Prijedlog postavlja dva uvjeta koja trebaju biti ispunjena zajedno. Tvrtka bi se na početku poreznog razdoblja 2026. trebala smatrati srednjim ili velikim poduzetnikom prema Zakonu o računovodstvu. Uz to, prema prijavama PDV-a za to razdoblje, više od polovice vrijednosti isporuka roba i usluga trebala bi ostvariti u Hrvatskoj.

To nije porez samo za trgovce ili za jednu djelatnost. S druge strane, mikro i mali poduzetnici nisu u tako predloženom obuhvatu. Predviđeno je i izuzeće za novoosnovanog samostalnog poduzetnika koji podnosi prijavu poreza na dobit za svoje prvo porezno razdoblje.

Prijedlog zakona, članak 3.: predloženi članak 28., stavci 10. i 11.

Veličina tvrtke ne određuje se samo prema prihodu. Zakon gleda imovinu, neto prihod i prosječan broj radnika. Granice za male poduzetnike iznose 5 milijuna eura imovine, 10 milijuna eura neto prihoda i 50 radnika; mali poduzetnik ne prelazi najmanje dvije od tih triju granica i nije mikro poduzetnik. Razvrstavanje se u pravilu temelji na pokazateljima prethodne poslovne godine, uz posebna zakonska pravila.

Zato rečenica „imamo manje od 50 zaposlenih“ sama po sebi ne znači da je tvrtka mala.

Zakon o računovodstvu, članak 5. — Narodne novine 85/2024

Koja se marža uspoređuje?

Profitna marža pokazuje odnos dobiti i prihoda. Marža od 5 % znači da na svakih 100 eura prihoda dolazi 5 eura dobiti, prema podacima koji se koriste u tom izračunu.

Za predloženi porez ne bi se jednostavno preuzela marža iz izvještaja za upravu. Polazi se od dobiti i ukupnih prihoda iz prijave poreza na dobit, a zatim se provode posebna usklađenja. Iz izračuna se, među ostalim, isključuju rashod amortizacije, prihodi od dividendi te, uz propisane uvjete, učinci prodaje imovine.

Isključuju se i financijski prihodi i rashodi, primjerice kamate. Za financijske institucije i druge obveznike kojima financijski prihodi čine više od 50 % prihoda predviđena je iznimka. Za tvrtku na koju se to isključivanje primjenjuje, kamate na kredit ne bi smanjivale maržu za ovaj porez.

I amortizacija i rashod kamata mogu smanjiti računovodstvenu dobit, ali se za ovu poreznu usporedbu njihov učinak uklanja kada je tako propisano. Zato kupnja stroja ili novo zaduženje nisu jednostavno rješenje za smanjenje ovog poreza.

Marža za 2026. uspoređivala bi se s prosjekom zasebno izračunatih marži za prethodna razdoblja 2023., 2024. i 2025. U prosjek ulaze razdoblja u kojima je nakon tih usklađenja utvrđena dobit. Godina s gubitkom ne ubacuje se automatski kao negativna marža. Ako ni u jednom prethodnom razdoblju nema usklađene dobiti, objavljeni prijedlog ne daje izričito rješenje; ne treba samostalno pretpostaviti da je polazna marža nula.

Prijedlog zakona: izračun marže i usklađenja, predloženi članak 28., stavci 2.–7.

Primjer: s 5 % na 8 % marže

Pretpostavimo da tvrtka ispunjava uvjete obuhvata, posluje prema kalendarskoj godini i da su sva usklađenja već provedena. Prosječna marža prethodnih razdoblja iznosi 5 %, a za 2026. usklađeni prihodi iznose 20 milijuna eura i marža 8 %.

Prijedlog dopušta povećanje polazne marže za 15 % prije izračuna oporezivog viška. Povećanje marže od 5 % za 15 % daje 5,75 %. Drugim riječima, polaznoj marži dodaje se 0,75 postotnog boda, a ne 15 postotnih bodova.

U primjeru se višak računa kao razlika u postotnim bodovima iznad granice od 5,75 %. Prijedlog koristi izraz „razlika odnosno postotno odstupanje“, pa za konačan obračun treba provjeriti formulaciju usvojenog zakona i provedbena pravila.

Ovo je pojednostavljena ilustracija, a ne gotov obračun za svaku tvrtku s 20 milijuna eura prihoda. Rezultat ovisi o njezinim podacima, usklađenjima i posebnim okolnostima.

Prijedlog zakona: stopa i porezna osnovica, predloženi članak 28., stavci 1.–6.

Znači li to 225.000 eura više poreza?

Ne nužno. Prijedlog predviđa da se osnovica redovnog poreza na dobit umanji za osnovicu posebnog poreza. Isti dio osnovice tako se ne bi oporezivao i redovnom stopom i stopom od 50 %.

Ako bi se svih 450.000 eura iz primjera bez te mjere oporezivalo redovnom stopom od 18 %, pripadajući porez iznosio bi 81.000 eura. Oporezivanje tog dijela po stopi od 50 % dalo bi 225.000 eura. Razlika bi, uz tu pretpostavku, bila 144.000 eura, a ne 225.000 eura dodatnog ukupnog opterećenja.

To vrijedi uz dovoljnu redovnu poreznu osnovicu i bez gubitaka, olakšica ili drugih okolnosti koje mijenjaju usporedbu. Zato treba računati ukupnu obvezu, a ne posebni porez samo pribrojiti već izračunanom redovnom porezu.

Prijedlog zakona: umanjenje redovne porezne osnovice, predloženi članak 28., stavak 8.

Kada bi novac trebalo osigurati?

Prema prijedlogu, poseban porez dospijevao bi istodobno s porezom na dobit za isto razdoblje. Za tvrtku čije porezno razdoblje završava 31. prosinca 2026., uz sadašnje opće rokove, to bi značilo 30. travnja 2027. Za drukčije porezno razdoblje vrijedi odgovarajući rok. Uplata bi išla na poseban račun; isti datum dospijeća ne znači i jednu zajedničku uplatu.

Prijedlog zakona: dospijeće, predloženi članak 28., stavak 12.

Zakon o porezu na dobit, članak 35. — rok prijave i plaćanja (neslužbeni pročišćeni tekst)

Što je s mjesečnim predujmovima za 2027.?

Predujmovi su uplate poreza tijekom godine koje se uračunavaju u konačnu godišnju obvezu. Prijedlog predviđa da se predujmovi poreza na dobit za 2027. utvrđuju prije umanjenja redovne porezne osnovice za dio obuhvaćen posebnim porezom.

Zato mjesečne uplate ne treba planirati samo prema umanjenom redovnom porezu iz prijave za 2026. Mogle bi biti više nego što bi takav izračun pokazao. To ne znači da se poseban porez od 50 % ponovno plaća svaki mjesec, nego da se za redovne predujmove zanemaruje navedeno umanjenje.

Prijedlog zakona: predujmovi za 2027., predloženi članak 28., stavak 9.

Što napraviti dok se čeka konačan tekst?

Provjerite obuhvat. Zatražite od računovođe razvrstavanje tvrtke prema Zakonu o računovodstvu i pregled udjela isporuka u Hrvatskoj prema prijavama PDV-a za 2026.

Pripremite usporedbu. Prikupite podatke za 2023.–2025. i prognozu za 2026., uz usklađenja iz prijedloga. Posebno označite pripajanja, promjene poreznog razdoblja i veće jednokratne stavke. Nije svaka jednokratna stavka automatski izuzeta.

Objasnite promjenu marže. Je li narasla zbog cijena, bolje nabave, drukčije prodaje ili manje troškova? To je korisno za upravljanje, ali samo poslovno objašnjenje ne znači automatsko porezno oslobođenje.

Provjerite učinak na novac. Napravite varijantu plana s mogućim povećanjem ukupnog poreza i predujmovima za 2027. te provjerite ostaje li dovoljno za plaće, ulaganja i otplatu kredita. Takva procjena služi planiranju; sama po sebi nije nalog za knjiženje porezne obveze. Računovodstveni tretman treba zasebno ocijeniti prema primjenjivim standardima i statusu propisa na datum izvještavanja.

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (Narodne novine 86/15)

Međunarodni računovodstveni standard 12 — Porezi na dobit

Kako povezati rezultat i raspoloživi novac, objašnjavamo u članku „Zašto tvrtki s dobiti nedostaje novca za plaće“.

Prije konačnog obračuna treba provjeriti usvojeni zakon i provedbena pravila. Do tada je korisnije pripremiti vlastite podatke nego donositi odluke samo prema najavljenoj stopi od 50 %.

Mali rječnik

Profitna marža: dobit podijeljena s prihodima, izražena u postotku. Za ovaj prijedlog koriste se posebno usklađeni podaci.

Usklađenje: dodavanje ili izuzimanje određene stavke radi izračuna prema propisanim pravilima; ne znači automatski promjenu poslovnih knjiga.

Postotni bod: razlika između dvaju postotaka. Rast s 5 % na 8 % iznosi tri postotna boda, odnosno relativno povećanje od 60 %.

Porezna osnovica: iznos na koji se primjenjuje porezna stopa.

Predujam poreza na dobit: uplata poreza tijekom godine koja se uračunava u konačnu godišnju obvezu.

Amortizacija: postupno priznavanje troška dugotrajne imovine tijekom njezina vijeka uporabe.

Prvo čitanje: faza razmatranja prijedloga u Saboru; prihvaćanje u toj fazi još ne znači da je zakon donesen.