Budžet za 2027. često zastari već do ožujka. Kako onda pratiti planirano i ostvareno?

Ukratko

• Budžet je plan s početka godine. Uz njega pratite ostvareno i ono što očekujete do kraja godine. Izvorni budžet sačuvajte, a nova saznanja unosite u tu procjenu.

• Minimalna plaća za 2027. i porez na prekomjernu maržu još nisu konačni, pa ih u budžet stavite kao varijante. Od 1. siječnja 2027. obveza izdavanja eRačuna proširuje se i na tvrtke i obrtnike izvan sustava PDV-a za domaće transakcije s poslovnim kupcima i javnim tijelima, uz zakonska izuzeća.

• Za društva kojima je porezna godina jednaka kalendarskoj, eventualna razlika poreza na dobit za 2026. dospijeva 30. travnja 2027. Tada se utvrđuje i novi mjesečni predujam. Kad prihodi dosegnu milijun eura, stopa raste s 10 na 18 % na cijelu osnovicu.

• Procjenu do kraja godine koriste i nadzorni odbor ili skupština, banka i revizor. Kod revizije za 2027. revizor traži da procjena uprave pokrije najmanje 12 mjeseci od odobrenja financijskih izvještaja.

U listopadu i studenome mnoge tvrtke kreću s budžetiranjem i rade plan poslovanja za sljedeću godinu. Do ožujka važan kupac odgodi narudžbu, dobavljač podigne cijene, a novi zaposlenik počne raditi dva mjeseca kasnije. Brojke u planu više se ne poklapaju s onim što stvarno očekujete.

Budžet vam i dalje treba, ali jedan dokument ne može istodobno biti i cilj s početka godine i najnovija procjena. Zato uz budžet pratite ostvareno i redovito procjenjujte kako će godina završiti. U financijama se ta procjena zove prognoza (engl. forecast). Na nju se oslanjaju plan poreznih uplata i izvješća nadzornom odboru ili skupštini, a u tvrtkama s revizijom gleda je i revizor.

Planirano, ostvareno i očekivano

Budžet kaže što ste na početku godine planirali ostvariti i s kojim resursima. Ostvareno pokazuje što se dosad stvarno dogodilo. Procjena do kraja godine zbraja ostvareno i ono što sada očekujete za preostale mjesece.

Izvorni budžet zato sačuvajte kao osnovu za usporedbu. Ako ga tijekom godine službeno izmijenite, sačuvajte prethodnu verziju i zapišite razlog promjene. Tako ćete na kraju godine razlikovati bolji rezultat od naknadno sniženog cilja.

Primjer: godišnji prihod planiran je na 2,4 milijuna eura, ravnomjerno po mjesecima. Nakon prvog tromjesečja ostvareno je 500.000 eura, a za ostatak godine realno očekujete još 1,7 milijuna.

Prema onome što sada očekujete, godišnji prihod bio bi 200.000 eura manji od budžeta. To još ne znači da će na računu nedostajati isti iznos. Najprije provjerite kako se mijenjaju marža i naplata, pa tek onda odlučite trebate li prilagoditi nabavu ili razgovarati s bankom.

Planirajte ono što pokreće brojke

„Prihod raste 10 %“ nije dovoljno razrađena pretpostavka. Treba objasniti odakle taj rast dolazi: od većeg broja prodanih proizvoda, viših cijena ili novih kupaca. „Prodajemo 500 komada više po istoj cijeni“ konkretnija je pretpostavka: iz nje možete procijeniti dodatni prihod i potrebnu nabavu. Kad dodate očekivani rok naplate, vidite i kada će novac stići na račun.

Kod uslužne tvrtke pokretači su obično broj naplativih sati i cijena sata. Kod trgovine broj kupaca i prosječna košarica. Izaberite nekoliko pokazatelja koje stvarno pratite i na njima gradite plan.

Najvažnije pretpostavke povežite s ljudima. Prodaja daje očekivane narudžbe, operativa kapacitete, a financije povezuju plan prihoda i rashoda s planom naplate i plaćanja. Za svaku pretpostavku zapišite tko je ažurira kad se nešto promijeni.

Što je za 2027. poznato, a što još nije?

Budžet za 2027. radite prije nego što su poznati neki važni brojevi. Najviše pitanja otvara minimalna plaća. Za 2026. iznosi 1.050 eura bruto (Narodne novine 132/2025). Za 2027. poslodavci predlažu 1.086,75 eura, a sindikati 1.250 eura (Novi list, 14. 10. 2026.). Vlada iznos utvrđuje uredbom, najkasnije do 31. listopada (članci 5. i 6. Zakona o minimalnoj plaći).

Primjer: tvrtka ima 20 radnika na minimalnoj plaći. Razlika između dvaju prijedloga iznosi oko 163 eura bruto mjesečno po radniku. S doprinosom za zdravstveno osiguranje od 16,5 % to je oko 2.280 eura godišnje po radniku, odnosno oko 45.600 eura za svih 20, uz puno radno vrijeme svih 12 mjeseci i doprinos bez olakšica. Pritisak na plaće iznad minimalne u to još nije uračunat.

Ne morate pogađati koji će iznos biti usvojen: izračunajte oba, jedan stavite u budžet, a drugi držite kao varijantu. Kad uredba izađe, konačan iznos unesite u nacrt budžeta ako ga još niste odobrili, a ako jeste, u procjenu do kraja godine.

Prema stanju 19. listopada 2026. porezne izmjene za 2027. još su u Saboru: prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit prihvaćen je u prvom čitanju 25. rujna, a konačan tekst još nije izglasan (Hrvatski sabor, P.Z. 341). Prema prijedlogu, stope od 10 i 18 % te prag od milijun eura prihoda ostaju isti (članak 2. prijedloga zakona).

Isti prijedlog uvodi i jednokratni porez na prekomjernu profitnu maržu za 2026. Odnosio bi se na dio srednjih i velikih poduzetnika, a dospijevao bi istoga dana kao porez na dobit, za kalendarsku godinu 30. travnja 2027. (predloženi članak 28. stavak 12. prijedloga zakona).

Ako biste mogli biti obuhvaćeni porezom na prekomjernu maržu, pročitajte i naš članak „Predloženi porez na prekomjernu profitnu maržu: na koje bi se tvrtke odnosio?“.

Jedna promjena već je propisana. Od 1. siječnja 2027. eRačune poslovnim kupcima i javnim tijelima u Hrvatskoj moraju izdavati i tvrtke, obrtnici i drugi samostalni djelatnici koji nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV), uz propisana izuzeća. Ako ispunjavaju uvjete, mogu koristiti besplatnu aplikaciju Porezne uprave MIKROeRAČUN ili drugo rješenje (članci 2., 38., 54. do 56. i 80. Zakona o fiskalizaciji). Ako ste među njima, do kraja godine odlučite što ćete koristiti i u budžet stavite trošak ili barem vrijeme za prilagodbu.

Porez na dobit: stopa ovisi i o prihodu

Računovodstvena dobit i porezna osnovica često se razlikuju. Neki rashodi nisu porezno priznati ili se priznaju samo uz posebne uvjete. Kad računate porez, zato krenite od dobiti, dodajte porezno nepriznate rashode, oduzmite ono što zakon dopušta i tek onda primijenite stopu.

Na stopu utječe i prihod. Porez na dobit plaća se po stopi od 10 % ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000,00 eura, a po stopi od 18 % ako su prihodi jednaki ili veći od tog iznosa (članak 28. Zakona o porezu na dobit).

Primjer pretpostavlja jednaku poreznu osnovicu u oba društva, bez poreznih olakšica i oslobođenja. Viša stopa primjenjuje se na cijelu osnovicu, a ne samo na dio iznad praga. Zato u ovom primjeru 10.000 eura više prihoda znači 16.000 eura više poreza. Prihod se priznaje prema računovodstvenim pravilima, pa ga ne možete po volji pomaknuti u drugu godinu. Ako se približavate pragu, u procjenu do kraja godine unesite obje stope da na vrijeme vidite koliko novca treba za porez.

Kada porez stvarno odlazi s računa?

Prijava poreza na dobit predaje se najkasnije četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja, a razlika za uplatu dospijeva zadnjeg dana tog roka. Za kalendarsku 2026. to je 30. travnja 2027. Tijekom godine plaćaju se i mjesečni predujmovi: porez iz prethodne prijave dijeli se s brojem mjeseci tog razdoblja, obično s 12, a predujam se plaća do kraja mjeseca za prethodni mjesec (članci 32., 34. i 35. Zakona o porezu na dobit).

Uzmimo društvo B iz tablice. Pretpostavimo da je 2025. imalo prihod ispod milijuna eura i 20.000 eura poreza, pa su mu predujmovi nakon te prijave iznosili oko 1.667 eura mjesečno. Ako su predujmovi uplaćeni za 2026. ukupno iznosili 20.000 eura, a društvo za 2026. iskaže 36.000 eura poreza, do 30. travnja 2027. plaća razliku od 16.000 eura. Prema novoj prijavi mjesečni predujam iznosi 3.000 eura. Taj se iznos utvrđuje zadnjeg dana roka za predaju prijave, ovdje 30. travnja 2027., čak i ako prijavu predate ranije (članak 48. stavak 1. Pravilnika o porezu na dobit). Oba iznosa unesite u plan novca za 2027.

Ako 2027. krene osjetno slabije, predujam se ne smanjuje sam od sebe. Nadležnoj ispostavi Porezne uprave možete podnijeti pisani zahtjev za izmjenu i u njemu navesti razloge. Kod znatnijeg pada poslovanja prilažu se bilanca i račun dobiti i gubitka za proteklo i tekuće razdoblje. Novi iznos određuje Porezna uprava rješenjem, koje vrijedi do predaje sljedeće prijave. Dok rješenje ne stigne, plaćajte dosadašnji iznos. Za sezonsku djelatnost Porezna uprava može odrediti i različite iznose po mjesecima, pri čemu ukupni iznos ostaje isti (članak 34. Zakona o porezu na dobit i članak 48. Pravilnika o porezu na dobit).

Ako procjenu osvježavate svaki mjesec, pad ćete vidjeti ranije i zahtjev možete podnijeti čim ga brojke potvrde.

Kako predujmovi, PDV i sporija naplata zajedno opterećuju račun, objasnili smo u članku „Zašto tvrtki s dobiti nedostaje novca za plaće“.

Tko osim vas gleda te brojke?

Nekoliko propisa i standarda traži od uprave da gleda unaprijed i da to zna obrazložiti.

Nadzorni odbor ili skupština. Uprava dioničkog društva mora izvješćivati nadzorni odbor o poslovnoj politici i o odstupanjima od ranijih predviđanja, uz navođenje razloga. O poslovnoj politici izvješćuje najmanje jednom godišnje, a o tijeku poslova i stanju društva najmanje svaka tri mjeseca. Kod društva s ograničenom odgovornošću ta se pravila primjenjuju na odgovarajući način: uprava izvješćuje nadzorni odbor ako ga društvo ima, a inače skupštinu (članci 250. i 431.a Zakona o trgovačkim društvima). Usporedba planiranog, ostvarenog i očekivanog s objašnjenim odstupanjima dobra je podloga za takvo izvješće.

Izvještaj poslovodstva. Srednji i veliki poduzetnici uz godišnje financijske izvještaje izrađuju izvještaj poslovodstva, koji mora sadržavati i prikaz vjerojatnog budućeg razvoja poslovanja. Mikro i mali poduzetnici, osim onih čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, nisu dužni izraditi godišnji izvještaj, a izvještaj poslovodstva njegov je dio (članci 21. i 24. Zakona o računovodstvu).

Pretpostavka nastavka poslovanja. Financijski izvještaji sastavljaju se uz pretpostavku da će tvrtka nastaviti poslovati, koju standardi nazivaju vremenskom neograničenošću poslovanja. Kako se ona provjerava, propisuje Hrvatski standard financijskog izvještavanja 18 (HSFI 18). Zove se „Vremenska ograničenost poslovanja“ jer uređuje i suprotan slučaj, kada se ne može pretpostaviti da će tvrtka nastaviti poslovati. Prema njemu tvrtka prije sastavljanja izvještaja provjerava postoje li okolnosti koje to dovode u pitanje, primjerice teškoće s likvidnošću ili gubitak značajnih kupaca. Ako postoje, mora izraditi plan nastavka poslovanja za tekuću godinu, ako još nije završila, i za najmanje 12 mjeseci nakon njezina kraja (HSFI 18, točke 14., 16. i 17.). Standard ne primjenjuju, primjerice, banke, osiguravatelji i društva uvrštena na burzu.

Kod tvrtki koje primjenjuju Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) uprava pri toj procjeni uzima u obzir sve raspoložive informacije o budućnosti, najmanje za 12 mjeseci nakon kraja izvještajnog razdoblja (MRS 1, točke 25. i 26.). Za financijske godine koje počinju 1. siječnja 2027. ili kasnije MSFI 18 zamjenjuje Međunarodni računovodstveni standard (MRS) 1, a to pravilo prelazi u MRS 8 „Osnova za sastavljanje financijskih izvještaja“, sadržajno nepromijenjeno (Uredba Komisije (EU) 2026/338). HSFI 18 i MSFI 18 različiti su standardi, iako nose isti broj: prvi se bavi nastavkom poslovanja, a drugi prikazom podataka u financijskim izvještajima.

Revizor. Zakonskoj reviziji podliježu, među ostalima, veliki i srednji poduzetnici te druga društva za koja je ta obveza propisana člankom 20. Zakona o računovodstvu. Revizor tada ocjenjuje je li pretpostavka nastavka poslovanja primjerena.

Pritom primjenjuje Međunarodni revizijski standard 570 (članak 58. stavak 1. Zakona o reviziji). Njegova izmijenjena verzija objavljena je i na hrvatskom jeziku (Narodne novine 67/2026). Primjenjuje se na revizije razdoblja koja počinju 15. prosinca 2026. ili kasnije, pa se kod tvrtki kojima je poslovna godina kalendarska prvi put primjenjuje na reviziju za 2027. Ako procjena uprave ne pokriva najmanje 12 mjeseci od datuma odobrenja financijskih izvještaja, revizor mora zatražiti da je uprava produlji (točka 21. standarda). Ako se izvještaji za 2027. odobre u ožujku 2028., procjena treba pokriti barem razdoblje do ožujka 2029.

Banka. Kod novog kredita ili produljenja okvirnog kredita banke često traže projekciju poslovanja i novčanog toka. Ako procjenu redovito osvježavate, banci je možete poslati za nekoliko dana.

Ista procjena može biti polazište za upravu, banku i revizora, ali trajanje, razinu detalja i dokumentaciju prilagodite namjeni. Za redovno upravljanje praktično je gledati najmanje 12 mjeseci unaprijed, a za procjenu nastavka poslovanja razdoblje može biti i dulje, kao u primjeru s revizijom.

Koliko često osvježavati procjenu?

Onoliko često koliko se mijenjaju važne pretpostavke. Za stabilan posao obično je dovoljno jednom mjesečno. Kad postane tijesno s novcem, novčani tok pratite tjedno.

Nakon zatvaranja mjeseca unesite ostvarene prihode i rashode, provjerite narudžbe i rokove naplate te ažurirajte preostale mjesece. Za tri najveća odstupanja zapišite razlog, učinak na novac i tko poduzima sljedeći korak.

Praktično je da procjena uvijek gleda jednako daleko, primjerice 12 mjeseci unaprijed. Na kraju svakog mjeseca dodate novi mjesec. Takav se pristup zove klizna prognoza (engl. rolling forecast). U ožujku 2027. tada već vidite i prve mjesece 2028.

Uz osnovnu napravite i slabiju varijantu. Što ako ključni kupac plati mjesec kasnije? Što ako marža padne dva postotna boda? Za slabiju varijantu odmah zapišite i što ćete tada napraviti, primjerice odgoditi ulaganje ili ranije razgovarati o financiranju.

Što provjeriti prije nego što odobrite budžet za 2027.?

• Izvorni budžet spremljen je kao zasebna verzija i neće se prepisivati.

• Za svaku važnu stavku zna se pretpostavka i tko za nju odgovara.

• Plan prihoda i troškova, plan bilance i plan novca međusobno su povezani, pa se promjena jedne pretpostavke vidi u sva tri.

• U planu novca su razlika poreza na dobit do 30. travnja 2027. i novi mjesečni predujmovi.

• Za brojeve koji još nisu poznati postoje varijante: minimalna plaća, porezne izmjene i, ako se odnosi na vas, porez na prekomjernu maržu.

• Procjena gleda najmanje 12 mjeseci unaprijed, a za banku ili reviziju prema potrebi i dulje.

• Dogovoreno je kada se procjena osvježava, tko je odobrava i kako se odstupanja objašnjavaju nadzornom odboru ili skupštini.

• Za slabiju varijantu unaprijed je zapisano što ćete tada napraviti.

Mali rječnik

Budžet: plan prihoda, rashoda, ulaganja i novca za određeno razdoblje, obično godinu.

Prognoza (procjena do kraja godine): očekivani rezultat i novac za ostatak godine ili za sljedećih 12 mjeseci, izračunani iz ostvarenog i najnovijih informacija.

Planska pretpostavka: podatak na kojem se temelji plan, primjerice broj prodanih komada, cijena ili rok naplate.

Varijanta (scenarij): izračun plana uz drukčije pretpostavke, primjerice ako ključni kupac plati kasnije.

Novčani tok: priljevi i odljevi novca tijekom određenog razdoblja. U procjeni do kraja godine planira se njihov očekivani iznos i vrijeme.

Klizna prognoza (rolling forecast): procjena kojoj se redovito dodaje novo razdoblje, tako da pogled unaprijed ostaje jednako dug.

Porezna osnovica: dobit prilagođena prema poreznim pravilima, na koju se primjenjuje porezna stopa.

Predujam poreza na dobit: mjesečna uplata tijekom godine koja se uračunava u konačnu obvezu poreza na dobit.

Vremenska neograničenost poslovanja: pretpostavka da će tvrtka nastaviti poslovati u doglednoj budućnosti, bez namjere ili potrebe da prestane s radom.

Izvještaj poslovodstva: dio godišnjeg izvještaja u kojem uprava opisuje razvoj, rezultate i položaj tvrtke, glavne rizike te vjerojatni budući razvoj.